dron2
dron7
2-kopija
4-kopija-1
016
157
Lipanjski-2015-228
VV0A7967
Dan-Općine-Kriz-202
Dani-OpCine-KriZ-146-1
DJI_0376-2
IMG_0266
IMG_0317-1
Nik-1
proba2
sipcina38-kopija
previous arrow
next arrow

Jučer je obilježeno 85 godina smrti naše sugrađanke, velike operne dive Milke Trnine.

Milka Trnina rođena je 19. prosinca 1863. godine u Donjem Sipu, mlinarskom otočiću u Vezišću u Općini Križ, a preminula 18. svibnja 1941. u Zagrebu.

Povodom ove velike obljetnice, jučer je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu održana predstava opere Tannhäuser, a kojoj su na poziv Opere HNK, osim ministrice Ministarstva kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, nazočili i predstavnici Općine Križ, Milkinog rodnog sela Vezišća i Udruge poklonika Milke Trnine.

Upravo nakon predstave opere Tannhäuser 1898. godine u Zagrebu, Milka Trnina, sav prihod predstave poklonila je Društvu za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera, a spomenuto Društvo, u znak zahvale, jednoglasno je zaključilo prozvati jedan slap na Plitvicama „Slapom Milke Trnine“. Na dan njene smrti, 18. svibnja 2026. godine, v.d. ravnatelj Nacionalnog parka Plitvička jezera Tomislav Kovačević, položio je vijenac na spomen ploču s medaljonom Milke Trnine u kanjonu Donjih jezera.

U rodnom selu Milke Trnine, Vezišću, jučer je Amatersko kazalište Josip Badalić također položilo cvijeće na njenu bistu, a posebno veseli što su Vezišće i spomen sobu Milke Trnine posjetila djeca, učenici od 1. do 4. razreda Osnovne škola Milke Trnine Križ.

Velikoj prirodnoj nadarenosti Milke Trnine doprinijela je njena marljivost, predan i studiozan rad. Trnina je debitirala 11. travnja 1882. kao Amelija u Verdijevu Krabuljnom (Čuvidskom) plesu u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu. Kad se Hrvatsko zemaljsko kazalište u Zagrebu uselilo 1895. u lijepu novu zgradu, njegov nenadmašni intendant Stjepan Miletić želio je dovesti Milku Trninu. I ona je u ožujku 1898. otpjevala osam predstava: tri Elizabete u Tannhäuseru, dvije Leonore u Trubaduru, jednu Aidu i što je najdragocjenije, predstavila je hrvatskoj publici Beethovenova Fidelija i u njemu dvaput nastupila. Teško je reći je li itko ikada u Zagrebu dočekan i ispraćen s toliko ljubavi i poštovanja i s tolikim počastima kao što je bila ona. (iz članka Marije Barbieri, OPERA.hr, 2013.)