Hrvatskom simbolu, univerzalno poznatom u cijelom svijetu, 2008. godine, Hrvatski sabor je iskazao posebnu počast, proglasivši Dan kravate, koji se obilježava 18. listopada.
Taj dan, djeca Dječjeg vrtića Križ sa svojim su odgojiteljicama obilježila danas, a u nazočnosti zamjenika Općinskog načelnika Općine Križ Mladena Rogića. Poslali su svijetu poruku mira i ljubavi postavivši veliku kravatu u parku u centru Križa.
Kravata Dječjeg vrtića Križ crvene je boje, a simbolizira hrvatsku zastavu, slobodu plaćenu krvlju kao i suživot među ljudima i narodima, jer crvena je boja i boja ljubavi.
O kravati…
U 17. stoljeću, posredstvom hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj, kravata se raširila Europom.
Kao i sve velike priče i ovo je, zapravo, priča o ljubavi. Iz hrvatske pučke tradicije, može se saznati i razlog nošenja rupca hrvatskih vojnika. Zaručnice su, svojim zaručnicima, darivale rubac, kao znak uzajamne vjernosti, posebno u presudnim trenucima. Među prvima su je prihvatili Francuzi i Englezi.
Riječ kravata dolazi od francuske riječi “croata”. U svojoj knjizi “La Grande Historie de la Cravate”, francuski pisac Francois Chaille, na sljedeći način govori o kravati:
“… Oko 1635. godine, nekih šest tisuća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. među njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna odora s vezanim, oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici. Taj “hrvatski elegantni stil”, potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepote, te marame su bile i u mnogome praktičnije nego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika. U Englesku je kravatu donio Karlo II. po svom povratku iz izgnanstva. Kravata je ubrzo osvojila, kao modni odjevni predmet, i cijelu Europu. …”
Svaka osoba, za određene prigode, odabire kravatu po svom izboru i veže je na svoj način- od klasične i leptir kravate, do rupca i šala. Kravata utječe na svakidašnjicu 600 mil. ljudi, koji oko vrata, između košulje i sakoa, nose uvijek prisutan simbol našeg hrvatskog naroda.
Natpis na našoj kravati je pisan glagoljicom (staroslavenskim pismom, iz sredine 9. stoljeća, koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19., iako ga je latinica potiskivala još od 16. stoljeća. Najpoznatiji starohrvatski spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice je Baščanska ploča, tj. darovnica kralja Zvonimira, nastala oko 1100. godine, u kojoj je prvi puta posvjedočeno hrvatsko ime na hrvatskom jeziku.)
