ANTIČKI LOKALITET SIPĆINA U OKEŠINCU
Da se na položaju Sipćina u Okešincu blizu Križa radi o važnom arheološkom lokalitetu iz rimskog razdoblja, sumnjalo se još od početka 60-ih godina 20og stoljeća. Godinama su izoravanjem na površinu izlazili dijelovi rimskih opeka i keramike. Pronađeni nalazi datirani su u razdoblje od 1-4. stoljeća, a malobrojni građevinski ostaci interpretirani su kao moguća postaja uz cestu ili čak privremeno boravište rimske vojske.
Usprkos činjenici da je ovaj lokalitet poznat stručnoj javnosti gotovo 50 godina, arheološka su istraživanja nešto većeg obima započela su 2012. g. od strane Odjela za kopnenu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Istražena je površina od oko 160 m2, a rezultati istraživanja potvrdili su da se radi o iznimno zanimljivom antičkom lokalitetu, koji bi mogao biti od velike važnosti za arheološku struku, ali i lokalnu zajednicu. Kao jedini istraživani arheološki lokalitet na području općine Križ, mogao bi doprinijeti njenoj kulturno-turističkoj ponudi.
Tijekom 2012. godine pronađeni su ostaci građevine, vjerojatno rimske vile, kojoj je za sada istraženo pet prostorija sa sačuvanim tragovima podova od opeke koji se javljaju veoma plitko, ponegdje čak na 20-ak cm dubine.
Aktivna istraživanja:
Geografski položaj
Položaj Sipćina u selu Okešinec nalazi se sjeveroistočno od današnje autoceste A3 Bregana-Lipovac, oko 4 km južno od mjesta Križ u Zapadnoj Moslavini. Moslavina se kao regija nalazi na prijelazu iz središnje Hrvatske u Slavoniju. Upravno je podijeljena na tri županije, a Zapadna Moslavina, u kojoj je smještena Sipćina, pripada Zagrebačkoj županiji.
Položaj lokaliteta Sipćina u selu Okešinec
Područje općine Križ arheološki je slabo istraženo te se osim Sipćine u arheološkom kontekstu spominju tek dva sela: Rečica Kriška i Šušnjari gdje su pronađeni prapovijesni nalazi koji se danas nalaze u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Sustavna istraživanja moslavačkog područja zadnjih nekoliko godina otkrila su antičke ruralne sklopove u Ciglenici kod Osekova i Kutinskoj lipi kod Kutine na kojima su korištene blagodati plodne moslavačke zemlje. Tragovi rimske civilizacije pronađeni su i u Repušnici, Donjoj Gračenici, Gornjoj Gračenici (Mramor Brdo), Voloderu i Hercegovcu, a spominju se i pojedinačni slučajni nalazi iz Brinjana, Stružca i Popovače.
Dosadašnja istraživanja
Arheološki lokalitet Okešinec-Sipćina poznat je još od 1961. g. kada je lokalni arheolog – amater J. Kunkera na oranicama pronašao kockice mozaika. Dijelovi rimskih opeka i keramike izoravanjem su godinama izlazili na površinu, a prema lokalnoj predaji ovdje se nalazila crkva srušena u vrijeme Turaka. S obzirom na ove okolnosti, Muzej Moslavine Kutina proveo je probna arheološka istraživanja 1964. g. pod vodstvom kustosa arheologa D. Iveković. Na k.č. 1089 iskopana je sonda dimenzija 3 x 8 m. Ispod sloja oranja dubokog oko 50 cm počeli su se javljati netaknuti arheološki slojevi. Na blago uzvišenom položaju otkriveni su ostaci temelja zida građenog od opeka (na relativnoj dubini od 60 cm), popločenje od opeka te otpadna jama s materijalom datiranim u 1. i 2. st. (na relativnoj dubini od 100 cm). Osim keramičkih nalaza (keramika tankih stijenki, terra sigillatta, gruba keramika), pronađene su kockice mozaika (tesserae), brončani prsten i metalni predmet interpretiran kao umbo štita te vrh strelice. Na temelju potonja dva nalaza, D. Iveković zaključila je da se radi o privremenom boravištu rimske vojske.
Položaj nalazišta Sipćina u Okešincu
Arheološka istraživanja na Sipćini nastavljena su tek 2012. g. uz financijsku potporu Općine Križ i Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Arheološke radove proveo je Hrvatski restauratorski zavod pod vodstvom A. Janeša i L. Čataj iz Odjela za kopnenu arheologiju Službe za arheološku baštinu HRZ-a. Prilikom arheoloških istraživanja provedenih tijekom travnja i listopada 2012. g. istraženo je osam sondi ukupne površine 157.25 m². Arheološkom je iskopavanju prethodio terenski pregled i georadarsko snimanje. Površinskim pregledom prikupljena je veća količina građevinske i uporabne keramike, posebice na k.č. 1089 i k.č. 1091, k. o. Okešinec. Georadarska su istraživanja pokazala pozitivne rezultate na k.č. 1086, k.č. 1087, k.č. 1088, k.č. 1089, k.č. 1090 i k.č. 1091, k. o. Okešinec.
Orto-foto karta položaja Sipćina s katastarskim česticama i označenim arheološkim sondama: crveno su označene sonde istražene u proljeće 2012.g., a narančasto sonde istražene u jesen 2012. g.
U svim istraženim sondama ispod sloja oranja pojavio se rimski sloj, ponekad čak na 20 cm dubine. Nepokretni arheološki nalazi ukazivali su na barem dvije faze zaposjedanja lokaliteta, što je potvrđeno i kasnijim pregledom pokretne arheološke građe.
Starijoj fazi pripada jedna veća jama, dva kanala i 100 zabilježenih jama od stupova (sonde 1, 3, 6, 7, k.č. 1089, k. o. Okešinec). Jedan od kanala datiran je u razdoblje između 20. i 130. g. Navedene rupe od kolaca dio su objekta većih dimenzija koji se proteže južno, a možda i istočno od istraženih sondi. Dupli redovi kolaca koji su bili zabijeni u žutu ilovaču govore nam o nadzemnom objektu većih dimenzija, koji je vjerojatno bio izgrađen od drva. On je tijekom 2. ili 3. st. bio porušen: rupe su ispražnjene i zatrpane slojem finog pijeska između 80. i 240. g. U ukope su ugrađeni temelji budućeg objekta A.
Keramika pronađena u navedenim objektima, poput terra sigillatae, kantarosa, keramike tankih stijenki, glazirane keramika, nekih oblika čaša, tanjura ukrašenih zarezima na unutarnjoj strani dna, lonaca ukrašenih metličastim ornamentom i tarionika datira se u 1.-2. st. Ipak, prisutni su i oblici koji se datiraju od 1.-3. st. ili od 2.-3. st. poput nekih oblika čaša i lonaca, imitacije pompejanskih tanjura i vrčeva.
Lokalitet prilikom istraživanja
Objekt A izgleda da je u jednom trenutku preuređen o čemu svjedoči velika količina mozaičkih kockica i tubula koja je odložena na mjesto sonde 4. Komadi oslikane žbuke s tragovima tubula na stražnjoj strani koji su pronađeni u podlozi podnice u polukružnoj prostoriji upućuju na podno grijanje prije građenja navedene podnice. Objekt A možda je imao svoju raniju fazu s mozaičkim, a ne podovima od opeke. Postoji i mogućnost da deponirani materijal pripada još neistraženim dijelovima građevinskog kompleksa na Sipćini.
U ispunama ukopa pronađena je keramika koja se široko datira od 1. do 4. st., ali i ulomci koje datiramo u 3. i 4. st. (neki oblici poklopaca i lonaca). Slojevi iznad podnica nisu sačuvani zbog obrade zemlje tako da je i količina mlađeg rimskog materijala oskudna.
Uzorak ugljena iz konstrukcije od opeke, koja je zbog veće količine rastaljenog metala povezanog sa žbukom interpretirana kao metalurška peć, datira ju u razdoblje između 80. i 240. g.
Zidovi i temelji objekta B pronađeni su samo u negativu. Sudeći prema nalazima oslikane žbuke te dijelovima mozaika sačuvanima zajedno s podlogom, kao i tubulima ovaj je objekt također bio grijan sustavom „šupljih“ podova i zidova, imao je oslikane zidove i mozaičke podove. Količina keramičkih posuda pronađena u sondi 2 je mala te nema posuda tipičnih za ranonocarsko razdoblje već se one uglavnom široko datiraju od 1. do 4. st. Zbog keramičkih, ali i nalaza građevinskog materijala koji nam sugerira način gradnje objekta B, skloni smo ga povezati s mlađom fazom Sipćine.
Izbor arheološkog materijala pronađenog tijekom istraživanja lokaliteta Sipćina 2012.
Ostaje otvoreno pitanje kada je izvađen kamen od kojeg su bili građeni temelji, a vjerojatno i zidovi objekta. Na arheološkim je lokalitetima čest slučaj odnošenja građevinskog materijala zbog gradnje novih objekata. Jedan uzorak ugljena uzet iz gornjeg dijela jedne od zapuna negativa zida datiran je između 1320. i 1430. g. što bi možda moglo upućivati na vrijeme kada su objekti pretrpjeli devastaciju.
S obzirom da je istražena relativno mala površina cijelog građevinskog kompleksa, teško je odrediti njegovu veličinu i točan areal rasprostiranja i njegovu namjenu. Arheološki nalazi za sada ne daju potvrdu pretpostavki D. Iveković kako se na lokalitetu Sipćina u Okešincu nalazio rimski vojni logor, pomoćna stanica ili privremeno boravište rimske vojske.
Tijekom 2013. g., uz financijsku potporu Ministarstva kulture i Zagrebačke županije, tvrtka Gearh d. o. o. obavila je detaljna geofizička istraživanja uz stručni nadzor arheologa L. Čataj iz Hrvatskog restauratorskog zavoda. Snimljena je površina od oko 20 000 m2 na k. č. 1085, k. č. 1086, k. č. 1087, k. č. 1088, k. č. 1089, k. č. 1090 i k. č. 1091, k. o. Okešinec. Primijenjene su georadarske metode (GSSI SIR3000, 400 MHz antena), metode geoelektričnog otpora (Geoscan RM15) i magnetske metode (Geoetrics G-858).
Geofizička istraživanja su pokazala tragove obitavanja zapadno i južno od sondi istraženih 2012. godine. Najzanimljiviji su tragovi gradnje uočeni na k. č. 1090 i k. č. 1091: zidovi, urušenja/podnice te sjeverozapadni ugao pravokutnog ili četvrtastog jarka pravilno položenog prema stranama svijeta, širine oko 2 m. Na k. č. 1089, jugoistočno od objekta A, uočena je pravokutna građevina.
Položaj sondi iz 2012. i 2014. g. u odnosu na rezultate geofizičkih snimanja metodom geoelektričnog otpora
Tijekom 2014. godine područje arheološkog iskopa na k. č. 1089, k. o. Okešinec vraćeno je u prvobitno stanje. Zbog nemogućnosti dogovora s vlasnicima spomenute katastarske čestice, na njoj se do daljnjega neće obavljati arheološka istraživanja.
Istražene su dvije sonde na k. č. 1091, k. o. Okešinec: sonda 9 dimenzija 2 m x 9 m, a sonda 10 dimenzija 2 m x 4 m. U obje su sonde pronađeni zidovi te je prikupljeno dosta pokretnih nalaza. U tijeku je izrada stručnog izvještaja.
Tijekom 2015. godine geofizičkim je istraživanjima obuhvaćen dio položaja, koji do tada još nije snimljen, na k. č. 1086, k. č. 1087, k. č. 1088, k. č. 1090 i k. č. 1091, k. o. Okešinec. Otkriveni su ostaci urušenja i arhitekture ovog antičkog kompleksa.
Rezultati geofizičkih istraživanja metodom električnog otpora 2013. i 2015. godine
Prijedlog nastavka arheoloških istraživanja
Arheološka i geofizička istraživanja koja Služba za arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda provodi na lokalitetu Sipćina od 2012. godine pokazala su da se radi o iznimno vrijednom i značajnom antičkom lokalitetu. Iako su otkriveni tragovi nekolicine objekata, njihovi točni gabariti i namjena nisu nam još poznati. Kako se radi o dijelu veće cjeline, potrebno je arheološki istražiti što veću površinu i prikupiti što više podataka, koji će dati potvrdu radi li se ovdje o rimskoj vili rustici ili građevnom kompleksu neke druge namjene.
Arheološke se strukture nalaze veoma plitko, ponegdje već 20 cm ispod površine, te su podložene svakodnevnoj devastaciji čime se gube značajni arheološki podaci. Prostor Moslavine rijetko se spominje u antičkim izvorima pa o njenoj povijesti i životu njenih stanovnika saznajemo uglavnom iz povijesnih zbivanja na širem prostoru. Odgovore na brojna pitanja mogla bi nam dati arheološka istraživanja i terenski pregledi, koji su zasada malobrojni. Stoga je lokalitet Sipćina od iznimne važnosti za arheološku struku, ali i za općinu Križ jer bi mogao upotpuniti naša saznanja o tom prostoru u rimsko doba.
Općina Križ svojom je financijskom i logističkom potporom uvelike pomogla arheološka istraživanja na lokalitetu Sipćina te je pokazala veliki interes za nastavak arheoloških istraživanja kao i buduću prezentaciju lokaliteta i njegovo uklapanje u kulturno-turističku ponudu općine.
Razvoj kulturnog turizma potiče gospodarski razvoj te poboljšava opću kvalitetu života kroz pozitivne vrijednosti unošenjem novih sadržaja i ponuda. Konzerviranjem i adekvatnim prezentiranjem antičkog nalazišta Sipćina dodatno bi se upotpunio krajobraz Moslavine te otvorio niz mogućnosti za razvoj kulturnog turizma. Uključivanje turističke zajednice u razvoj projekta šireg područja te organiziranje turističkih ruta omogućilo bi stvaranje financijskih potencijala za daljnje održavanje Sipćine. Samoodrživost projekta uključuje odnos kulturne i gospodarske vrijednosti, ali i odnos društva prema kulturnom dobru.
Osim pozitivnog gospodarskog efekta važan segment svakako je razvoj svijesti o važnosti kulturne baštine i prošlosti za identitet lokalne zajednice. Općina Križ pokazala je veliki interes za arheološka istraživanja i prezentaciju Sipćine što daje dodatni poticaj za njena arheološka istraživanja i konzerviranje. Kao za sada jedini istraživani arheološki lokalitet, ali i najstariji spomenik na području općine Križ od iznimne je evidencijske i povijesne vrijednosti. Uređenjem lokaliteta stvaranjem arheološkog parka te njegovim uključivanjem u turističku ponudu i kulturni krajobraz Križa upotpunila bi se estetska vrijednost. Konzerviranjem lokaliteta i pravilnim prezentiranjem otvara se mogućnost izvođenja terenske nastave i nastave u prirodi za učenike okolnih škola čime bi se dopunila društvena vrijednost kulturnog dobra te ga približilo široj javnosti.
Arheološko istraživanje i konzerviranje nalazišta osmišljeno je kao višegodišnji projekt koji za konačni cilj ima prezentaciju antičkog lokaliteta Sipćine upotpunjenu tematskom izložbom te znanstvenom objavom nalaza. Zaštitna arheološka istraživanja bit će popraćena konzervatorsko – restauratorskim radovima povezanim s građevinskom sanacijom te djelomičnom rekonstrukcijom u svrhu završne prezentacije nalazišta. Planiranje i dinamika radova ovisni su o društvenim i gospodarskim činiteljima te su sukladno tome skloni izmjenama. Poduzimanjem potrebnih mjera kroz nekoliko godina nalazište se može spasiti od potpunog nestanka, uslijed poljoprivredne eksploatacije lokaliteta te pridonijeti očuvanju i zaštiti kulturne baštine Republike Hrvatske.
U 2016. godini na Sipćini se planira istraživati na k. č. 1091, k. o. Okešinec, gdje su do sada otvorene 3 manje sonde. Oko njih bi se proširio iskop kako bi se dobila veća otvorena površina te uvidio odnos između ranije pronađenih struktura. Na ovom su položaju geofizičkim snimanjima otkriveni tragovi urušenja i zidova.
Arheološka istraživanja vršiti će se stratigrafskom metodom koja obuhvaća iskopavanje svih nepokretnih arheoloških objekata, njihovo dokumentiranje te prikupljanje svih referentnih uzoraka koji će kasnije biti analizirani. Troškovnikom se obuhvaćaju i ostali poslovi iskopavanja te proces obrade dokumentacije i nalaza kao sastavni dio svakog arheološkog istraživanja propisan Pravilnikom o arheološkim iskopavanjima. Svi pokretni nalazi biti će prikupljeni, konzervirani te prema potrebi restaurirani. Privremeno konzerviranje nepokretnih nalaza nakon iskopavanja izvršiti će se pokrivanjem geotekstilom te zasipavanjem sterilnom zemljom. Prema potrebi, zidovi će se dodatno zaštititi stiroporom. Za potrebe konzerviranja nepokretnih nalaza, posebice arhitekture, u kasnijim fazama istraživanja nužno je angažiranje građevinske tvrtke koja posjeduje licencu za izvođenje radova na kulturnim dobrima.
U narednim je arheološkim kampanjama potrebno napraviti konzervatorsku studiju, a potom konzervirati očuvane zidove kako bi se spriječilo njihovo daljnje propadanje, što je propisano i Pravilnikom o arheološkim istraživanjima.
Općina Križ će prema dogovoru obaviti sljedeće radnje:
– za nastavak arheoloških istraživanja potrebno je od vlasnika/korisnika parcele k.č. 1091, k. o. Okešinec ishoditi suglasnost za daljnja arheološka istraživanja
– prije početka arheoloških istraživanja potrebno je raščistiti dio navedene katastarske čestice na kojoj će se obavljati arheološka istraživanja
Izvođač (Odjel za kopnenu arheologiju Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda) će tijekom arheoloških istraživanja obaviti sljedeće aktivnosti:
– ishođenje dozvole Ministarstva kulture RH za arheološka istraživanja
– obavljanje arheoloških istraživanja ručnim iskopom do arheološki sterilnog sloja
– prikupljanje i dokumentiranje pokretnih nalaza (keramika, kosti, metal i sl.)
– čišćenje i dokumentiranje nepokretnih nalaza (zidovi, objekti i sl.)
– geodetska dokumentacija nepokretnih arheoloških nalaza
– zaštita nepokretnih arheoloških nalaza (ostataka zidova i podova) prekrivanjem geotekstilom
– restauriranje i konzerviranje pokretnih nalaza
– stručna obrada nalaza
– izrada stručnog izvješća