Općina Križ se nalazi na istoku Zagrebačke županije koja pripada Središnjoj Hrvatskoj, odnosno regiji Kontinentalna Hrvatska. Obuhvat Zagrebačke županije predstavlja prostor šireg područja glavnog grada Republike Hrvatske, Grada Zagreba, pod čijem se utjecajem razvijala i Općina Križ. Prostor koji obuhvaća je do 1993. godine, kada je uspostavljen novo političko-teritorijalno ustrojstvo Republike Hrvatske, bio u sastavu tadašnje Općine Ivanić-Grad. Ukupna površina Općine je 118 km2, što je iznosilo 3,87% ukupne površine Županije. Prema popisu stanovništva 2021. godine, Općina Križ ima 6 098 stanovnika, što je svrstava u stanovništvom brojnije općine na području Županije.
Položaj Općine Križ u Zagrebačkoj županiji
U svom sastavu, Općina Križ ima 16 naselja, od kojih su stanovništvom najveća administrativno središte Križ i naselje Novoselec, a površinom naselja Velika Hrastilnica (28,86 km2) i Rečica Kriška (20,62 km2). Stanovništvo se koncentriralo u Križu i Novoselcu prvenstveno zbog karakteristika prostora, odnosno dobre prometne povezanosti sa susjednim naseljima te infrastrukturne opremljenosti. Općina Križ na zapadu, jugozapadu i sjeverozapadu graniči s Gradom Ivanić-Gradom, na sjeveroistoku s Gradom Čazmom (Bjelovarsko-bilogorska županija), dok se na istoku i jugoistoku nalazi granica s Općinom Velika Ludina (Sisačko-moslavačka županija). Prostorno, naselja Križ i Novoselec smješteni su u središnjem dijelu Općine, a ostala ih naselja okružuju. Prostor Općine fizički dijeli autocesta A3 na dva dijela, sjeveroistočni dio gdje se nalaze 12 naselja te jugozapadni koji obuhvaća četiri naselja (Velika Hrastilnica, Mala Hrastilnica, Vezišće i Johovec).
Položaj naselja unutar Općine Križ
Značajan čimbenik socio-ekonomskog razvoja Općine Križ je povoljan geoprometni položaj u odnosu na županijski i državni prostor te smještaj na prometnim pravcima od iznimne važnosti za Republiku Hrvatsku. Istaknut je utjecaj neposredne blizine Zagreba, vodećeg razvojnog središta Republike Hrvatske i ovog dijela Europe koji se nalazi na križanju glavnih cestovnih i željezničkih pravaca.
U kontekstu utjecaja na socio-ekonomski razvoj Općine Križ, izdvaja se autocesta A3, čija je izgradnja započela nakon II. svjetskog rata. Puna dionica autoceste kroz Republiku Hrvatsku izgrađena je 2006. godine, a povezuje granični prijelaz Breganu, preko Zagreba i Posavine do Lipovca na granici s Republikom Srbijom. Na 74,6 kilometru autoceste u smjeru istoka, nalazi se čvor Križ na koji se nastavlja prometnica prema naselju Križ, dok se na 77,1 kilometru nalazi odmorište Križ. Međunarodna oznaka autoceste je E70, a predstavlja dio paneuropskog cestovnog koridora X koji spaja Zapadnu i Jugoistočnu Europu. Značaj autoceste A3 je višestruk te osim što omogućuje razvoj Općine izgradnjom i opremanjem poduzetničkih zona neposredno uz izlaz, stanovništvu osigurava najkraći i najbrži put prema istoku i zapadu. Za gospodarske subjekte i poljoprivrednike, čvor Križ predstavlja izravnu poveznicu s tržištima poput Zagreba i inozemstva na kojima plasiraju svoje proizvode. Prometno povezivanje Republike Hrvatske s ostatkom Europe odvija se i preko devet željezničkih koridora od kojih međunarodno priznati i za Republiku Hrvatsku iznimno važan paneuropski X. koridor (Salzburg-Ljubljana-Zagreb-Beograd-Skopje-Solun) prolazi područjem Općine Križ. Magistralna željeznička pruga pruža se usporedno s rijekom Savom i paneuropskim cestovnim pravcem, a dionica željezničke pruge Dugo Selo-Novska, na kojoj se nalazi željeznički kolodvor Novoselec, izgrađena je i puštena u promet 1897. godine. Navedena infrastruktura predstavlja iznimno važan prometni pravac za lokalno stanovništvo koje sudjeluje u dnevnim migracijama, odnosno svakodnevno odlaze u mjesto rada ili školovanja te za stanovništvo koje radi u gospodarskim subjektima u Općini Križ.
Dan Općine Križ se obilježava 14. rujna, na blagdan Uzvišenja Svetog Križa.
Općini Križ 2009. godine dodijeljen je počasni naslov „Općina – prijatelj djece“ kojim je lokalnoj zajednici – Općini Križ priznato sveobuhvatno zalaganje za bolje uvjete života, rada, odgoja i obrazovanja djece.
Opća prirodno-geografska obilježja
Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji Republike Hrvatske, prostor Zagrebačke županije pripada Panonskoj megaregiji, odnosno zavali sjeverozapadne Hrvatske, dok samo područje Općine Križ pripada prirodno-geografskoj regiji Moslavini koja se proteže na tri jedinice područne (regionalne) samouprave. Reljef Moslavine razlikuje tri cjeline različite po genezi, građi i obliku, a na području Općine su dominantna prigorja i podgorja sastavljena od mlađih taložnih sedimenata (prapora, pijeska, šljunka, gline, ilovače, lapora i vapnenca). Brojna uzvišenja i potočne doline koje se od Moslavačke gore radijalno spuštaju u okolne nizine stvorila su tektonska djelovanja i vanjski procesi tijekom neogenih i kvartalnih geoloških razdoblja. Područje Općine je smješteno na sastavnici riječnih dolina Save i Česme koje su u nizinskom dijelu pretežno prekrivene šumama hrasta i graba. Nizina uz Savu i Česmu te nizine uz pritoke nastale su tijekom kvartala akumulacijsko-erozivnim radom. U neposrednoj blizini Općine nalazi se i fluvijalno-močvarna nizina Lonjskog polja koja je po svom postanku vezana za prostore mlađih spuštanja tla.
Rijeka Česma, koja dijelom protječe područjem Općine, pritoka je rijeke Lonje s ukupnom dužinom od 123 km i slivnim područjem od 2 890 km2. Sliv rijeke Česme čine brojni tokovi, a područje uz rijeku je do prije reguliranja vodotoka i izgradnje nasipa, često plavilo. Obalama rijeke se može pristupiti s lokalne prometnice, a kvaliteta vode je očuvana te je rijeka bogata ribom. Neposredno prije ulaza u naselje Razljev nalazi se i prirodno stanište i gnjezdilište sive čaplje. U nizinskom dijelu Općine prevladavaju nepropusna glinasta tla na kojima su za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje nužni hidromelioracijski radovi. Brežuljkasti dio na sjeveru Općine prekrivaju propusnija, a time i za poljoprivredu pogodija tla. Nizinskim se dijelom prostire šuma Veliki Jantak koja je okarakterizirana kao osobito vrijedan prirodni krajobraz. Šumske površine predstavljaju važno ekološko uporište na području Općine u smislu zaštite tla od erozija, staništa mnogobrojnih životinjskih vrsta, zaštita od vjetra te kao čimbenik koji utječe na mikroklimatska obilježja područja. Bogatstvo šuma te proizvodnja i prerada drva predstavljali su temelj gospodarskog razvoja Općine Križ. Na području Općine nalazi se dio šume Žutica koja se prostire u zoni poplavnog područja Lonjskog polja i pripada skupini nizinskih poplavnih šuma jugozapadno od naselja Velika Hrastilnica i Johovec te zapadno od Vezišća. Šuma predstavlja važno područje za eksploataciju nafte i plina, što je od velike važnosti za gospodarstvo Općine Križ.
Područje Općine Križ, kao i cijela panonska Hrvatska, pripada umjereno toploj vlažnoj klimi s toplim ljetima. Srednja godišnja temperatura zraka na području Općine Križ, kao i širem kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske iznosi oko 11-12°C, dok srednji godišnji broj toplih dana kada je temperatura iznad 25°C iznosi 70-80 dana, a srednji godišnji broj hladnih dana (tmin<0°C) 60-80 dana.
U Općini uglavnom prevladava slab do umjeren vjetar čiji je smjer promjenjiv. Zbog reljefnih predispozicija i otvorenosti prema sjeveru, najučestaliji vjetrovi su sa sjevernim, sjeverozapadnim i južnim pravcem puhanja. Upravo ugodna klima i reljefne predispozicije predstavljaju prirodni resurs za razvoj turizma na području Općine, odnosno za razvoj pojedinog oblika turizma, poput izletničkog ili seoskog turizma.