Da se na položaju Sipćina u Okešincu radi o važnom arheološkom lokalitetu iz rimskog razdoblja, sumnjalo se još od početka 60-ih godina dvadesetog stoljeća. Usprkos činjenici da je ovaj lokalitet poznat stručnoj javnosti gotovo 50 godina, arheološka su istraživanja nešto većeg obima provedena tek 2012. godine na poticaj Općine Križ.
Odjel za kopnenu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda pod stručnim vodstvom arheologa Lee Čataj i Andreja Janeša, u suradnji s Općinom Križ te uz potporu Ministarstva kulture i Zagrebačke županije, kontinuirano, sukladno mogućnostima, provodi arheološka istraživanja koja svake godine dovode no novih potvrda da je doista riječ o vrlo vrijednom arheološkom lokalitetu.
Istražena je površina od oko 160 m2, a rezultati istraživanja potvrdili su da se radi o zanimljivom antičkom lokalitetu, koji bi mogao biti od velike važnosti za arheološku struku, ali i lokalnu zajednicu te Zagrebačku županiju, kao jedini istraživani arheološki lokalitet na području Općine Križ.
Na lokalitetu su zahvaljujući sredstvima Zagrebačke županije ostvarenim kroz Program javnih potreba u kulturi za 2015. godinu, tijekom ove godine, provedena geofizička istraživanja.
Geofizička istraživanja provedena tijekom ove godine bila su prvenstveno usmjerena na otkrivanje arhitektonskih ostataka većeg antičkog objekta, koji je bio djelomično arheološki istražen ranije. Ovogodišnjim geofizičkim istraživanjima nadopunili smo rezultate prethodnih geofizičkih istraživanja iz 2013. godine. Iako je kontrast dobivenih rezultata bitno smanjen zbog štetnog utjecala visokog udjela vode u zemljištu, dobivene su arheološki relevantne informacije.
Prema ovogodišnjim rezultatima može se zaključiti da se radi o velikom kompleksu antičkih zgrada, kojem su snimanjem određene granice. U izvješću doc. Dr. Branka Mušića iz Gearha d.o.o koji je provodio geofizička istraživanja između ostalog stoji: „Sva područja iako samo malo višeg otpora znače dobro sačuvane ostatke arhitekture. Ovogodišnjim geofizičkim istraživanjima, utvrđen je položaj centralnog dijela ovog antičkog kompleksa. Radi se o masivnim strukturama i slojevima urušavanja. Na slikama geoelektričnog otpora se ne prepoznaje puno detalja ali se jasno vide usmjerenja zgrada, a prije svega se može jasno odrediti vanjske granice kompleksa. Usmjerenje anomalija visokog otpora, koje predstavljaju odaziv antičkih zidova, odgovaraju usmjerenju ostataka arhitekture otkrivenih prilikom ranijih arheoloških istraživanja kao i usmjerenjima zidova utvrđenih geofizičkim istraživanjima u 2013. godini.“
Cilj je Općine Križ u narednim godinama iznaći financijska sredstva za daljnja arheološka istraživanja ovog iznimnog lokaliteta, a možda i njegovu prezentaciju kako bi se s kulturnom baštinom Općine Križ upoznala šira javnost, a mlade generacije odgajale s razvijenom sviješću o svojoj bogatoj ostavštini.
